RAD UMIROVLJENIKA – Što kad direktor / član uprave ide u mirovinu?
OPĆENITO – RAD UMIROVLJENIKA
Rad radnika koji je ujedno i umirovljenik (odnosno korisnik mirovine), reguliran je odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13 – 119/22) i Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14 – 64/23).
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, korisnicima mirovine koji se zaposle ili započnu obavljati djelatnost s obvezom osiguranja isplata mirovine se obustavlja. Međutim, postoji iznimka za korisnike starosne ili prijevremene starosne mirovine; njihova mirovina neće biti obustavljena ako rade ili se zaposle do polovice punog radnog vremena.
Inicijalno za UMIROVLJENIKE – vrijedi slijedeće:
‘’Umirovljenik koji prima mirovinu može biti obveznik poreza na dohodak. Obveznik obračuna, obustave i uplate poreza na dohodak u tom slučaju je isplatitelj mirovine – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: HZMO).
Porez na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se na iznos mirovine (sastavni dio mirovine je i dodatak na mirovinu što se isplaćuje u skladu sa Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju) umanjen za osobni odbitak. Porez na dohodak od nesamostalnog rada plaća se umanjen za 50% na obračunati iznos porezne obveze.
Mjesečni osobni odbitak umirovljenika je 560,00 eura. Osnovni osobni odbitak se može uvećavati ovisno o životnim okolnostima (uzdržavani članovi obitelji, invaliditet poreznog obveznika ili uzdržavanih članova).
Porez na dohodak plaća se na poreznu osnovicu po stopama koje su propisale jedinice lokalne samouprave. Niža stopa primjenjuje se na osnovicu do 50.400,00 eura godišnje, a osnovica koja prelazi taj iznos oporezuje se višom propisanom stopom.”
Ukoliko radnik ostaje raditi nakon odlaska u mirovinu
Ukoliko Radnik i Poslodavac donesu odluku da se radni odnos nastavi i nakon umirovljenja radnika potrebno je – sklopiti standardni Sporazumni raskid ugovora o radu radi odlaska u mirovinu, a za rad na pola radnog vremena treba sklopiti NOVI Ugovor o radu, te provesti sve promjene na HZMO.
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kada Radnik ode u mirovinu omogućen je rad do polovice punog radnog vremena, bez obustave primanja mirovine ako je umirovljenik prema ovim uvijetima:
- korisnik starosne mirovine ( 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža)
- korisnik starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika (obrtnici i dr.)
- korisnik prijevremene starosne mirovine (60 godina života i 35 godina mirovinskog staža)
- korisnik obiteljske mirovine
- korisnik kojem se umjesto pripadajuće isplaćuje najniža mirovina.
Ako je ispunjen jedan od navedenih uvjeta za starosnu mirovinu, Radnik može nastaviti rad na pola radnog vremena, odnosno 20 sati tjedno, te primati punu mirovinu i plaću.
Sklapa se ugovor o radu na npr. određeno vrijeme u trajanju 1 godine s tim da se Ugovor o radu može sporazumno raskinuti od obiju strana bilo na inicijativu radnika ili poslodavca.
Najniža ugovorena bruto plaća ne smije biti niža od zakonski propisane a to je u 2024. godini 840 eur bruto za puno radno vrijeme/podijeljeno na sate rada – znači može se ugovoriti i po satu.
Doprinosi koji se i dalje plaćaju su mirovinsko 1. stup 20%, porez (prirez je ukinut sa 01.01.2024.godine), te zdravstveno osiguranje 16,5% na bruto iznos. Radnik – koji je ujedno korisnik mirovine ima sva prava kao i ostali radnici.
Nakon godine dana umirovljenik može zatražiti reobračun mirovine i prvi izračun mirovine ostaje a drugi može biti samo nešto malo veći, a i može ostati na kraju onaj prvi izračun što ovisi o dugogodišnjim uplatama u mirovine.
Ako direktor / član uprave ide u mirovinu
Članom uprave društva može biti imenovan i umirovljenik, no važno je napomenuti da bi umirovljenik u tom slučaju trebao nastaviti raditi odnosno ponovno se zaposliti na pola radnog vremena (bilo u tom ili nekon drugom društvu) kako bi zadržao pravo na isplatu mirovine. Ako ne poduzme te korake, isplata mirovine će biti obustavljena, a umirovljeni član uprave tada postaje samostalni obveznik osiguranja po osnovi člana uprave.
Što znači da direktor koji je ujedno i član uprave ima nekoliko opcija koje je nužno razmotriti:
- Obustava svih funkcija – ”ispisati” se iz sudskog registra kao član uprave. Znači da više ne bi trebao obnašati tu funkciju sa istim datumom odlaska iz društva u mirovinu (ako se radi o manjem trgovačkom društvu 1 ili 2 člana– najčešće se novim članom uprave imenuje netko od članova obitelji umirovljenog člana).
- Ostati član uprave bez radnog odnosa – u tom slučaju se mirovina obustavlja, te dolazi do obveze samostalnog osiguranja po osnovi člana uprave te plaćanja doprinosa na zakonski propisanu osnovicu za članove uprave koji nisu osigurani po drugoj osnovi koja u 2024. godini iznosi od 1.716,00 eur
- Ostati član uprave, bez obustave mirovine, a sa radnim odnosom – znači sklapanje ugovora o radu na pola radnog vremena + uzimajući u obzir minimalnu bruto plaću za člana uprave koja za 2024.g. za puno radno vrijeme iznosi 1.014,00 € eur. Napomena – opcija paralelnog obavljanja funkcije člana uprave uz primanje pune mirovine i zasnivanje radnog odnosa do pola radnog vremena dopušteno je samo korisnicima starosne mirovine.
- Imenovanje PROKURISTOM – ako je umirovljenik (bez obzira je li ostvario prijevremenu ili starosnu mirovinu) imenovan prokuristom tada prema ZOMO-u ne mora ući u sustav osiguranja po osnovi člana uprave što znači da mu se mirovina i nadalje isplaćuje, dok za svoj angažman može sklopiti npr. Ugovor o djelu. Pojam prokure kao i opseg ovlasti propisani su čl. 44. – 54. Zakona o trgovačkim društvima. Prokura je najširi oblik trgovačke punomoći. Prokurist se upisuje u trgovački registar pri nadležnom sudskom tijelu, on ima ovlast zastupati trgovačko društvo prema trećim osobama i prema sudbenim i upravnim tijelima, može sklapati poslove za društvo, ali nema obvezu osigurati se prema toj osnovi. Znači status prokurista nije zapreka primanju mirovine.
Svakako je potrebno voditi računa da se za donesenu odluku trebaju na vrijeme pripremiti svi pravni akti za provedbu iste na Trgovačkom sudu.
Autor, Admin
Izvor:
Zakon o radu
Zakon o obveznom mirovinskom osiguranju
https://uznr.mrms.hr/mogucnosti-rada-umirovljenika
https://www.mirovinsko.hr/hr/rad-korisnika-mirovina-ostvarenih-prema-opcim-propisima/2388