Globalno tržište umjetne inteligencije (AI) u 2026. godini prolazi kroz duboku, strukturnu segmentaciju. Prema najnovijim podacima koje su objavili Visual Capitalist (u suradnji s Microsoftom i Eurostatom) te DataReportal u svojim polugodišnjim izvješćima, globalni broj aktivnih korisnika samostalnih AI alata na mjesečnoj razini premašio je granicu od 1 milijarde (procjenjuje se na raspon između 1,1 i 1,5 milijardi korisnika diljem svijeta).

U tom poretku od 146 zemalja, nova metodologija koja prati radno sposobno stanovništvo s minimalno 90 minuta AI aktivnosti mjesečno smješta Hrvatsku na solidno 37. mjesto na svijetu. No, iza tog plasmana kriju se golemi unutarnji kontrasti – dok su naši mladi u samom svjetskom vrhu, poslovni sektor se bori s tradicionalnim strukturama i sporom implementacijom.

  1. Pojedinci i opća populacija: Stabilna zlatna sredina

Dok globalnim vrhom dominiraju visoko digitalizirane ekonomije poput Ujedinjenih Arapskih Emirata (70,1 %) i Singapura (63,4 %), u Europi se uočava snažan sjeverni krug predvodnika. Norveška je europski lider s 56,3 % građana koji aktivno koriste AI alate, a prate je Danska s 48,4 % i Švicarska s 47,0 %.

Hrvatska se s postotkom od 25 % do 27 % aktivnog korištenja među općom populacijom nalazi u stabilnoj sredini europske i svjetske ljestvice, tik uz prosjek srednje i istočne Europe.

Za širi kontekst, zanimljive su sljedeće usporedbe:

SAD: Sjedinjene Američke Države – iako domovina najvećih AI divova koji generiraju lavovski dio kretanja na S&P 500 indeksu – bilježe stopu od 31,3 % aktivnog korištenja među radno sposobnim stanovništvom, čime se SAD pozicionira izvan top 20 globalnih tržišta.

Zapadna Europa: Hrvatska se s postotkom od oko 25 % do 27 % aktivnog korištenja naprednih digitalnih platformi (AI) među općom populacijom nalazi u stabilnoj sredini europske ljestvice. Zanimljivo je da se u ovom specifičnom segmentu Hrvatska nalazi ispred nekih većih gospodarstava poput Italije, gdje usvajanje ovih alata iznosi skromnih 19,9 %, dok europski lideri poput Norveške i naprednih digitalnih ekonomija dosežu visoke razine od 56 % do 59 %.

Ovakva stabilna pozicija građana djelomično je uvjetovana i općom digitalnom slikom zemlje. Prema izvještaju Digital 2026: Croatia, Hrvatska bilježi visoku zastupljenosti interneta od 84,6 % (oko 3,25 milijuna korisnika) te iznimno aktivnu bazu na društvenim mrežama i naprednim platformama, koja iznosi 72,1 % ukupne populacije.

  1. Mladi u Hrvatskoj: Organski skok na sam svjetski vrh

Nasuprot umjerenom prosjeku opće populacije, mlađa generacija u Hrvatskoj ostvaruje izvanredne rezultate na globalnoj razini.

U segmentu učenika, studenata i mladih profesionalaca koji koriste generativne AI alate (poput ChatGPT-ja, Copilota ili naprednih obrazovnih AI asistenata) barem jednom mjesečno, Hrvatska se nalazi na fantastičnom 2. mjestu na svijetu s čak 68,8 %, odmah iza vodeće Švicarske (69,0 %).

  • Švicarska (Switzerland): 69,0 %
  • Hrvatska (Croatia):68,8 %
  • Španjolska (Spain): 67,5 %
  • Malezija (Malaysia): 67,4 %
  • Belgija (Belgium): 66,9 %
  • Filipini (Philippines): 66,8 %

Generacija Z u Hrvatskoj provela je iznimno brzu, organsku integraciju AI-ja u učenje, istraživanje, pisanje i svakodnevne zadatke. Mladi u Hrvatskoj usvajaju tehnologiju znatno brže od svojih vršnjaka u većim i tromijim zapadnim ekonomijama. Ključni zamašnjak u 2026. godini predstavlja izostanak jezičnih barijera, budući da nova generacija AI modela pokazuje dramatičan skok u performansama na jezicima izvan engleskog govornog područja, uključujući i hrvatski.

  1. Poslovni sektor: Izazov implementacije i statistički jaz

Nasuprot individualnom entuzijazmu građana i mladih, stanje u hrvatskom gospodarstvu predstavlja najveći razvojni izazov i otkriva jasnu razliku između službene statistike i operativne stvarnosti na terenu.

Službene brojke: Stabilan, ali prespor rast

Prema najnovijim službenim i ažuriranim podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku (DZS) za poduzeća s 10 ili više zaposlenih, postotak onih koji koriste barem jednu AI tehnologiju u Hrvatskoj iznosi 15,19 %.

Iako podaci pokazuju rast u odnosu na 2024. godinu (kada je stopa iznosila 11,76 %), Hrvatska i dalje kaska za prosjekom Europske unije (EU-27) koji iznosi 19,95 %. Primjerice, predvodnici u EU su Danska (42,03 %), Finska (37,82 %) i Švedska (35,04 %), dok se na samom začelju nalaze Rumunjska (5,21 %), Poljska (8,36 %) i Bugarska (8,55 %).

Stvarnost na terenu: Realna stopa od 12%

Iako službena statistika obuhvaća poduzeća s više od 10 zaposlenih, predstavnici udruge CroAI (HR udruga za umjetnu inteligenciju) u svom su službenom dokumentu (Position Paper) iznesenom na Nacionalnom vijeću za digitalnu transformaciju upozorili na realniji presjek situacije: tek oko 12 % (odnosno u realnom operativnom rasponu od 9 % do 11 %) ukupnih hrvatskih poduzeća stvarno koristi AI u svojim svakodnevnim poslovnim funkcijama. Najčešći oblici AI-ja koje domaće tvrtke koriste su analiza tekstova, strojno prevođenje i bazična automatizacija procesa.

Razlog zašto je ukupna nacionalna brojka tako niska leži u činjenici da statistiku “ruše” mikro i mala poduzeća (osobito ona s manje od 10 zaposlenih te obrtnici), koja čine preko 95 % ukupnog broja registriranih poduzeća u Hrvatskoj.

Dok tehnološki predvodnici i napredne domaće tvrtke već ostvaruju mjerljive rezultate u produktivnosti, automatizaciji i obradi podataka, mikro i mali poduzetnici uglavnom kaskaju zbog tri ključna razloga:

Nedostatak financijskih resursa, nepostojanje strukturiranih podataka i niska digitalna zrelost unutar tvrtke, te deficit menadžerskog znanja o tome kako operativno implementirati AI izvan osnovnog dopisivanja, generiranja slika ili prevođenja teksta.

Ekonomski pritisak i imperativ produktivnosti

Ovo poslovno zaostajanje dodatno opterećuje konkurentnost Hrvatske u kontekstu makroekonomskih pritisaka. Stopa inflacije u Hrvatskoj za proteklih 12 mjeseci iznosi 5,4 %, što je svrstava među više stope u Europi (iza Rumunjske s 9,0 % i Bugarske sa 6,2 %). U uvjetima visoke inflacije i rasta troškova rada, podizanje produktivnosti kroz tehnologiju postaje ključni uvjet opstanka na tržištu.

Kako premostiti generacijsko-poslovni jaz?

Hrvatska se nalazi u specifičnom i dubokom raskoraku. S jedne strane imamo visoko digitalizirano, tehnološki pismeno i agilno mlado stanovništvo koje je u pri samom svjetskom vrhu po primjeni umjetne inteligencije. S druge strane, poslovni sektor pati od tradicionalnih obrazaca poslovanja, sporije transformacije i nedostatka vizije kod malih poduzetnika.

Ključni izazov za domaće gospodarstvo u narednom razdoblju neće biti sama dostupnost AI alata ili infrastrukture. Izazov leži u brzini i spremnosti menadžera te poduzetnika da prebace AI iz faze “igranja, testiranja i akademske pomoći” (u kojoj su naši građani i mladi već izvrsni) u fazu strukturiranih, svakodnevnih poslovnih procesa koji optimiziraju troškove, donose izravan profit i osiguravaju globalnu konkurentnost na tržištu.

Autor, Admin

Izvori analizirani u članku: Eurostat, DZS, Visual Capitalist (“Mapped: AI Adoption by Country in 2026” / “AI Adoption Across Europe”), DataReportal (DataReportal: Digital 2026 Mid-Year Global Update Report), CroAI Position Paper 2026.