Poduzetnici i obrtnici često traže zakonske načine kako radnicima pružiti dodatne beneficije, a da pritom optimiziraju porezne troškove. Jedan od najkorisnijih neoporezivih primitaka je naknada troškova redovite skrbi djece radnika.

Ova mjera omogućuje poslodavcima da radnicima u potpunosti ili djelomično pokriju troškove vrtića ili licenciranog obrta za čuvanje djece (dadilja) bez plaćanja poreza i doprinosa. U nastavku donosimo detaljan pregled zakonskih pravila, uvjeta i računovodstvene prakse.

Što točno propisuje zakon?

Prema članku 7., stavku 2., rednom broju 37. Pravilnika o porezu na dohodak, poslodavci mogu neoporezivo isplatiti:

„Naknade za troškove redovite skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osobama koje na temelju posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi“.

Visina naknade: Zakonom nije postavljen fiksni novčani limit, već se naknada priznaje „do visine stvarnih izdataka“.

 

Ključni uvjeti i obveze radnika

Dodatni uvjeti za primjenu ovog neoporezivog primitka propisani su u članku 7., stavku 40. istog Pravilnika. Kako bi isplata bila neoporeziva, moraju biti ispunjeni sljedeći kriteriji:

  1. Dob djeteta: Naknade se odnose isključivo na djecu predškolske dobi.
  2. Samo redovni program: Neoporezivim primitkom smatra se isključivo iznos redovnog programa skrbi. Izuzimaju se kraći programi (poput učenja stranih jezika, sportskih aktivnosti ili radionica) koji se dodatno naplaćuju izvan redovnog programa.
  3. Izjava i račun: Radnik je dužan poslodavcu dostaviti pisanu izjavu da drugi roditelj/skrbnik za isto dijete ne koristi ovo pravo kod drugog poslodavca (ili ga koristi u određenom omjeru). Uz izjavu, obvezno se prilaže kopija računa izdanog od strane pružatelja usluge.

 

Zašto se odredba odnosi i na obrte za čuvanje djece (dadilje)?

Tekst Pravilnika izričito navodi dječje vrtiće („ustanove predškolskog odgoja“), ali odmah u nastavku dodaje i „druge pravne ili fizičke osobe koje na temelju posebnih propisa skrbe o djetetu“.

Tu na scenu stupaju licencirani obrti za čuvanje djece:

  • Oni se osnivaju i djeluju na temelju posebnog propisa – Zakona o dadiljama.
  • Prema članku 2., stavku 1. tog Zakona, djelatnost dadilje definira se upravo kao čuvanje, briga i skrb za djecu.
  • Prema članku 24., stavku 1., obrt mora imati pravomoćno rješenje nadležnog tijela o ispunjavanju uvjeta.

Budući da je licencirani obrt za čuvanje djece registriran kao fizička ili pravna osoba koja skrbi o djetetu na temelju posebnog propisa, račun tog obrta predstavlja potpuno vjerodostojnu ispravu na temelju koje poslodavac radniku može neoporezivo refundirati trošak.

Praktična primjena i trenutak izvještavanja (JOPPD)

U računovodstvenoj i poreznoj praksi ključno je precizno definirati trenutak nastanka izvještajne obveze prema Poreznoj upravi.

  • Trenutak nastanka obveze: Obveza izvještavanja i evidentiranja neoporezivog primitka kroz JOPPD obrazac ne nastaje u mjesecu u kojem je dijete koristilo uslugu, niti u trenutku kada radnik donese račun u računovodstvo. Obveza nastaje isključivo na dan stvarne bezgotovinske isplate novca s računa poslodavca na tekući račun radnika (ili izravno na račun vrtića/obrta).
  • Pravilo za iznos (cenzus JLS): Ako radnik živi u gradu ili općini koja već sufinancira smještaj u obrtu ili vrtiću (npr. Grad Zagreb), ustanova/obrt izdaje račun roditelju isključivo na iznos preostalog učešća roditelja. Poslodavac može neoporezivo refundirati samo i isključivo stvarni izdatak radnika iskazan na tom računu. Ako bi poslodavac isplatio više od iznosa na računu, razlika bi se smatrala oporezivom plaćom u naravi.

Za tehničku pripremu odluke o isplati i pravilno podnošenje JOPPD obrasca, svakako se konzultirajte sa svojim knjigovodstvenim servisom.

 

Autor: Admin